Sunčani sat je astronomska naprava koja pokazuje položaj sunca na nebu. Jedni su od prvih satova, izumljeni prije otprilike 5000 godina u Egiptu. Sjena pokazivača (Gnomon) prikazuje koliko je sati. Sunčani satovi koriste se danas samo kao ukras na trgovima ili zgradama. Ako je postavljen na ispravan način pokazuje i do 5 minuta točno.

Kod točnog sata pokazatelj mora biti nagnut pod kutem koji odgovara geografskoj širini mjesta u kojem se upotrebljava. Okomiti pokazatelj pokazivat će točno vrijeme samo na jednoj geografskoj širini i u jedno godišnje doba.

Sunce je čovjekov prvi sat. Još davno ljudi su pogađali vrijeme promatrajući kako se Sunce kreće po nebu. Bilo je lako reći kad je jutro, a kad večer, ali bilo je daleko teže pogoditi kad je podne, to jest vrijeme kad je Sunce u najvišoj točki iznad horizonta. A između tih točaka — jutra, podneva i večeri — bilo je teško odrediti vrijeme na osnovi Sunčeva položaja.

Uočeno je da se sjena pomiče tijekom dana i da se njezina dužina mijenja. Dužina i položaj sjene točnije je određivala sate. Umjesto nagađanja o položaju Sunca, a time o dobu dana, sjena je davala točniji podatak o položaju Sunca.