Hortikulturna intervencija u  prostoru koja u tlocrtu izgleda kao list, a zapravo je jedan

mali labirint. Osim što ima estetsku vrijednost za cijeli prostor ovaj labirint je i zabavan, jer služi za edukativne igre i orijentaciju u prostoru. Labirint u obliku lista ujedno simbolizira zanimljiv i važan proces proizvodnje hrane  ili fotosintezu.

Fotosinteza je proces u kojem se sunčeva energija pretvara u kemijsku pohranjenu u organskim molekulama. Osim u biljkama, fotosinteza se obavlja i u nekim bakterijama i algama, dakle organizmima koji u svojim stanicama imaju klorofil i obično su zelene boje. Osnovni biološki "proizvodni" proces koji pokreće sav život na zemlji događa se u kloroplastima, malim organelama u citoplazmi biljnih stanica. Pogonska energija je svjetlosna energija, odnosno energija sunca, a "sirovine" koje se troše su jednostavne i sveprisutne: voda i ugljični dioksid. Proizvod su složeni ugljikovi spojevi – ugljikohidrati (šećeri ili glukoza).

Svojevrstan nusproizvod ovog procesa je - kisik bez kojega na Zemlji jednostavno ne bi bilo života u obliku kakvog ga znamo.

Fotosintezu možemo predočiti jednadžbom:

6CO2 + 12H2O  →energija sunčeve svjetlosti→ C6H12O6 + 6O2 + 6H2O

Organski spojevi nastali procesom fotosinteze u osnovi pohranjuju energiju te tako služe kao izvor energije za biljke, ali i za životinje. Može se slobodno utvrditi da je fotosinteza najvažniji proces za održavanje života na Zemlji, jer ishrana gotovo svih organizama ovisi o produktima nastalim fotosintezom.

Općenito, proces fotosinteze je niz kemijskih reakcija u kojima se elektroni prenose s jedne vrste  molekula (oksidacija) na drugu (redukcija ).

Isto tako proces fotosinteze dijeli se na primarne procese za koji je potrebna Sunčeva svjetlost, a odvijaju se u kloroplastima, te sekundarne procese za koji svjetlost nije tako nužna, a te nazivamo i procesima tame.

S općega gledišta fotosinteza je kvalitativno najvažniji biokemijski proces na Zemlji jer se njime apsorbirana Sunčeva energija s pomoću vode i ugljičnoga dioksida ugrađuje u energijom bogate kemijske veze organskih spojeva. S čovjekova gledišta njezina je uloga nezamjenljiva u stvaranju kisika i hrane za sve heterotrofne organizme (životinje, biljke bez klorofila, bakterije i gljive). Fotosinteza je i u kvantitativnome smislu presudan proces jer se svake godine više od 200 mlrd. tona ugljika pretvori u 500 mlrd. tona organskih tvari, pri čemu se oslobađaju goleme količine kisika potrebnog za disanje. Zato svako zagađivanje atmosfere iz nečistih industrijskih tehnologija ugrožava fotosintetske organizme, a s time i život na Zemlji. (Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.)